Ova godina će biti najtoplija u svijetu otkad se vrše mjerenja, a očekuje se da će se izuzetno visoke temperature zadržati bar još u prvih nekoliko mjeseci 2025. godine, saopštili su u ponedjeljak naučnici Evropske unije.
Podaci Evropske službe za klimatske promjene Kopernikus (C3S) dolaze dvije sedmice nakon što su klimatski pregovori UN-a donijeli dogovor vrijedan 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, paket koji su siromašnije zemlje ocijenile nedovoljnim za pokrivanje rastućih troškova izazvanih katastrofama povezanim s klimom.
C3S navodi da su podaci od januara do novembra potvrdili da je 2024. sada sigurno najtoplija zabilježena godina i prva u kojoj su prosječne globalne temperature više od 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 stepeni Farenhajta) u odnosu na predindustrijski period 1850–1900.
Prethodna najtoplija zabilježena godina bila je 2023, javlja specijalizovani portal Zelena Hrvatska.
Ekstremni vremenski uslovi zahvatili su svijet tokom 2024. godine, s ozbiljnom sušom koja je pogodila Italiju i Južnu Ameriku, smrtonosnim poplavama u Nepalu, Sudanu i Evropi, toplotnim talasima u Meksiku, Maliju i Saudijskoj Arabiji koji su usmrtili hiljade ljudi, te katastrofalnim ciklonima u SAD-u i na Filipinima.
Naučne studije potvrdile su tragove klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem na svim ovim katastrofama.
Zelena obećanja
Prošli mjesec rangiran je kao drugi najtopliji novembar u istoriji, odmah iza novembra 2023. godine. “Još uvijek smo u gotovo rekordno visokom području za globalne temperature, a to će vjerovatno ostati bar narednih nekoliko mjeseci”, izjavio je za Reuters istraživač klime u Kopernikusu Žilijen Nikolas.
Emisije ugljen-dioksida od sagorijevanja fosilnih goriva glavni su uzrok klimatskih promjena. Smanjenje tih emisija – što su mnoge vlade obećale da će konačno učiniti – zaustavilo bi pogoršanje globalnog zagrijavanja. Ipak, uprkos tim zelenim obećanjima, globalne emisije CO2 ove će godine dostići rekordni nivo.
Naučnici takođe prate da li se klimatski fenomen La Ninja – koji uključuje hlađenje površinskih temperatura okeana – može formirati 2025. godine. To bi moglo privremeno rashladiti globalne temperature, iako ne bi zaustavilo dugoročni osnovni trend zagrijavanja uzrokovan emisijama. Svijet je trenutno u neutralnim uslovima, nakon što je El Ninjo – topliji pandan La Ninji – završio ranije ove godine.
“Iako bi 2025. mogla biti nešto hladnija od 2024. godine, ako dođe do La Ninja događaja, to ne znači da će temperature biti ‘sigurne’ ili ‘normalne'”, rekla je Friderike Oto, viša predavačica na Imperial koledžu u Londonu. “I dalje ćemo biti izloženi visokim temperaturama, što će rezultirati opasnim toplotnim talasima, sušama, šumskim požarima i tropskim ciklonima”, dodala je.
Podaci C3S-a sežu do 1940. godine i upoređuju se s podacima o globalnoj temperaturi od 1850. godine.
