Nakon decenije odlaganja, Njemačka je napokon počela da gradi SuedLink, ključni visokonaponski dalekovod za snabdijevanje južnih regija električnom energijom.
Sve do 2013. godine, njemački operateri visokonaponskih mreža bili su suočeni s izazovom: kada se planirano isključe nuklearne elektrane u zemlji, kako će se snabdijevati strujom južna Njemačka?
Njihovo rješenje bilo je izgraditi dalekovod vrijedan 10 milijardi eura koji bi prenosio struju s vjetroelektrana na sjeveru zemlje do centra Evrope, a to je istovremeno najveći projekt njemačke energetske tranzicije.
Vicekancelar i ministar ekonomije, Robert Habeck, prisustvovao je početku izgradnje, počevši od velikog tunela promjera četiri metra, dubokog 20 metara, koji prolazi ispod rijeke Elbe. Planira se završetak dalekovoda početkom 2028. godine, s ukupnom dužinom od 700 kilometara i kapacitetom od 4 gigavata snage. Umjesto prvobitnih planova o postavljanju dalekovoda na nosače, odlučeno je da će prolaziti ispod zemlje, pri čemu su već osigurane dozvole za prvih 17 kilometara.
Struja koja će prolaziti kroz kabal biće toliko snažna da se očekuje da će stvarati toplinu koja će zagrijavati tlo iznad tunela. Međutim, SuedLink još uvijek neće pružiti dovoljno kapaciteta za prenos maksimalne proizvodnje vjetroelektrana u njemačkim priobalnim regijama na sjeveru zemlje.
“Govorimo o potrebi dodatnih 20 gigavata transportnog kapaciteta kako bismo potpuno iskoristili snagu vjetra tokom olujnih perioda”, izjavio je Philip Gordon iz think tanka Sgora Energiewende za njemački NDR.
Da bi se osigurala pouzdano snabdijevanje električnom energijom u bogatim južnim njemačkim regijama, još mnogo posla treba obaviti. Bavarska se, na primjer, oslanja na uvoz električne energije oko 7000 sati godišnje, prema izjavi Tim Meyergürgensa, izvršnog direktora operatera električne mreže TenneT, koji će upravljati dalekovodom.
Prema izvještaju vlade iz jula, Njemačka planira da izgradi skoro 14.000 kilometara novih dalekovoda kako bi zadovoljila nove potrebe tokom svoje energetske tranzicije. Od tog broja, oko 2000 kilometara već je u funkciji, još 1500 kilometara je u izgradnji, dok se najveći dio još uvijek zaglavio u njemačkoj birokratiji. U narednim godinama očekuje se početak izgradnje dodatnih 5400 kilometara novih dalekovoda.
Reforma Zakona o energetskoj industriji omogućila je ubrzanje početka gradnje, što je pokazatelj kako se veliki projekti mogu ubrzati, saopšteno je iz stranke Zelenih.
Klaus Müller, glavni izvršni direktor njemačke savezne agencije za električnu mrežu, izjavio je da su zakoni koje je usvojila sadašnja vlada mogli ubrzati postavljanje novih dalekovoda. “Savezna vlada je iskoristila prošlu godinu za uvođenje niza zakona koji ubrzavaju taj proces. Savezna uprava za mreže sada može brže izdavati odobrenja”, rekao je za list Die Welt.
