Sjeverna Makedonija bi trebalo da kroz energetsku tranziciju od uvoznika postane izvoznik električne energije, rekao je Marko Bislimoski, predsjednik Regulatorna komisija za energetiku i vodne usluge (RKE).
Sjeverna Makedonija je, kako je rekao Marko Bislimoski, u posljednjih nekoliko godina za 30 odsto povećala kapacitet elektrana za proizvodnju električne energije. To je, prema njegovim riječima, posljedica privatnih kompanija, koje su bila na udaru visokih cijena struje.
“Od uvoznika električne energije, zemlja kroz tranziciju ka zelenoj energiji, podstaknuta energetskom krizom koja je doprinijela povećanju instalisanog kapaciteta za više od 30 odsto proteklih godina, polako, ali sigurno ide u pravcu izvoza”, izjavio je za agenciju MIA Bislimoski.
Kapacitet svih elektrana u zemlji od 2022. sa oko 2.100 MW, uključujući termoelektrane, hidroelektrane i male hidroelektrane, do kraja 2023. trebalo bi da dostigne 2.700 MW.
Trend ubrzane gradnje elektrana, prije svega solarnih i to najvećim delom za sopstvenu potrošnju, u Sjevernoj Makedoniji je krenuo početkom 2022. Od tada, kako je on naveo, RKE je izdala više od 600 dozvola, od čega su 99 odsto fotonaponske elektrane, ukupne snage 420 MW, a do kraja godine očekuje se da se dostigne 600 MW.
Bislimoski je naglasio da solarne elektrane proizvode manje struje nego termoelektrane na fosilna goriva, ali ipak pomažu da se smanji uvozna zavisnost zemlje. Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine uvoz, koji se obično kreće od 30 do 40 odsto, smanjen na 14,5 odsto.
Država mora da izgradi Čebren i veliku gasnu elektranu jer su neophodne za balansiranje
On je istakao da sve dok operatori izdaju dozvole za priključenje solarnih elektrana znači da nema problema sa balansiranjem sistema jer operatori prenosnog i distributivnog sistema uvjek rade analize o uticaju na sistem.
Bislimoski smatra da bi država trebalo da izgradi jednu veću gasnu elektranu i hidroelektrane Čebren i Galište. To će biti potrebno, dodaje, za balansiranje sistema.
On očekuje da se izgradi fotonaponska elektrana u Štipu od oko 400 MW, vjetroelektrana u Krivopalanečkom od 400 MW i kogeneraciona elektrana u Skoplju, koja je grčka investicija, što će Makedoniju pretvoriti od zemlje uvoznice u zemlju izvoznicu električne energije.
