Izgradnja 400 kV dalekovoda od Lastve do Pljevalja najznačajniji je i ujedno najzahtjevniji elektroenergetski objekat koji CGES realizuje. Prva faza projekta Trans-balkanskog koridora je realizovana i podvodni kabal prema Italiji zajedno sa TS „Lastva“ i 400 kV dalekovodima do Čeva su u funkciji već tri i po godine, a efekti njegovog rada na CGES su višestruki, to je između ostalog rekao izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović za časopis „Elektroprivreda“. On se osvrnuo i na izazove u prenosu koji se odnose na povećanje priključenja OIE na mrežu
Zbog čega je važno izgraditi 400 kV dalekovod od Lastve do Pljevalja i kada očekujete završetak tog projekta?
Ovaj energetski „autoput“, dužine preko 150 kilometara, izuzetno je kompleksan i zbog činjenice da prolazi kroz osam opština i dva nacionalna parka, da je u blizini mnogo naselja i afektira stotine vlasnika nekret- nina. Bez obzira na sve to, značaj ovog dalekovoda je nemjerljiv, i možemo sa sigurnošću reći da bez njegove realizacije nema ni zelene tranzicije u Crnoj Gori. Iz tog razloga smatramo da je to najvažniji energetski projekat u zemlji, ali i šire. Završetkom ove investicije, kompletiraće se 400 kV prsten u našoj državi, čime se značajno podiže sigurnost i pouzdanost rada prenosnog sistema. Pored toga, doprinijeće daljem razvoju privrede, naročito kada je u pitanju turizam, i to podjednako – i na sjeveru i na jugu, a omogućiće integraciju obnovljivih izvora električne energije (solar i vjetar), u opštinama kroz koje prolazi. Uticaće na smanjenje gubitaka i dalji razvoj tržišta električne energije.
Treba istaći da Crnogorski elektroprenosni sistem, poštujući najstrože domaće i međunarodne propise i za- konske regulative, teži da negativne efekte ovog projekta svede na minimum. Uprkos svemu, izgradnja daleko- voda nije završena. Ostalo je nekih 10 odsto nerealizovanog posla, čiji se završetak očekuje do kraja godine. Apelujemo i ovom prilikom na nadležne državne organe, naročito one koji učestvuju u postupku eksproprijacije, da svojim djelovanjem pomognu realizaciju ovako složenog projekta.
Pomenuti dalekovod je, kao i podvodni kabl prema Italiji, dio je projekta Trans-balkanskog koridora, kakve će efekte njegovo puštanje u funkciji imati na elektroprenosni sistem Crne Gore?
Transbalkanski koridor je skup ele- menata elektroprenosne mreže koji treba da omogući bolje međusobno energetsko povezivanje Crne Gore, Bo- sne i Hercegovine i Srbije, ali i njihovo povezivanje sa neposrednim okru- ženjem. Ovaj klaster čini i Projekat interkonekcije Crna Gora – Italija (novi podmorski kabl „Lastva (CG) – Vilannova (IT)“), konvertorske stanice u Italiji i Crnoj Gori i TS 400/110/35 kV „Lastva“, kao i projekti izgradnje i pojačanja unutrašnje 400 kV mreže u Crnoj Gori, Srbiji, kao i izgradnja interkonektivnih dalekovoda 400 kV između Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Kao što je poznato, prva faza projekta je realizovana i podvodni kabl prema Italiji, zajedno sa TS „Lastva“ i 400 kV dalekovodima do Čeva su u funkciji već tri i po godine, a efekti njegovog rada na CGES su višestruki. Došlo je do značajnog povećanja prihoda od aukcija prekograničnih kapaciteta, kako na granici sa Italijom, tako i na ostalim granicama. Samo u 2022. godini, taj prihod je premašio 40 miliona €. Izgradnja TS „Lastva“ je omogućila mnogo kvalitetnije napajanje Crnogorskog primorja, tako da tokom prethodne dvije ljetnje sezone nije zabilježen ni jedan prekid u napajanju el.energijom prouzrokovan kvarovima na prenosnom sistemu. Takođe, promijenjen je dnevni profil gubitaka u prenosnoj mreži, koji je sada manje-više konstantan. Povećana su opterećenja u prenosnoj mreži, posebno na 400kV naponskom nivou, što je iniciralo promjene u konfiguraciji mreže kako bi se preduprijedili poremećaji zbog paralelnog rada 400kV i 110kV mreže. Uobičajena uklopna šema je takva da se sada dio primorskog konzuma napaja iz TS „Pod- gorica 2“, a drugi dio iz TS „Lastva“. Takođe, bilo je neophodno unaprijediti procedure analiza sigurnosti i osposobiti operativno osoblje da prepozna moguće kritične situacije i preduzme odgovarajuće mjere u cilju prevencije težih poremećaja. Kao potpuno upravljivi element, HVDC „Moni- ta“ se relativno često koristi za poboljšanje operativne sigurnosti kako u sistemu CGES-a i susjednim sistemima, tako i u sistemu Italije.
Koliko je elektroprenosnamreža naše zemlje, u ovomtrenutku, spremna daprihavti nove OIE?
Razvoj prenosne mreže i skok cijene električne energije na tržištu,uslovila je veliko interesovanje investitora za izgradnju objekata zaproizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Dodatno, izmjena zakonske regulative u prethodnom periodu (Zakon o energetici i naroči-to Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata i prateća podzakonska akta), je omogućila jednostavniju proceduru priključenja obnovljivih izvora električne energije na prenosni sistem. CGES je u posljednjih nekolikomjeseci primio više desetina dopisa od strane brojnih investitora zapriključenje na prenosnu mrežu. Nekiod njih su dobili i najbržu povratnu reakciju, pa su nakon dobijanja urbnističko-tehničkih uslova predaliuredan zahtjev za priključenje. U skladu sa propisima, za njih su urađeneanalize o mogućnostima priključenjai ponuđeni su im nacrti ugovora. Analize su pokazale da je na prenosni sistem moguće priključiti oko 1,5,snage u OIE, bez značajnih zahvata na prenosnoj infrastrukturi (planirano je RP 400 kV „Čevo“, kaonajznačajniji objekat), dok će za dalju integraciju obnovljivih izvora energije biti neophodan značajniji razvojmreže u dijelu dodatnih interkonekcija sa susjedima. Kada govorimo o ovoj problematici,bitno je apostrofirati i uticaj tržišta i promjena u proizvodnji OIEu regionu, a i šire – u cijeloj Eropskoj interkonekciji na sigurnostrada sistema, koji je već neko vrijeme značajno veliki. Navodimo primjer događaja od 08.01.2020. godine, kada jedošlo do odvajanja mreže jugoistične Evrope od ostatka interkonekcije. U međuvremenu je bilo više kritičnih događaja koji su mogli da dovedu dosličnih posljedica. Kada se u nekom dijelu interkonekcije pojavi značajan višak snage, to dovodi do pada cijena i posljedično do povećanja tokova karegionima sa većom cijenom. To je i ovih dana slučaj, kada su registrovani značajni tokovi u smjeru zapad istok, jer se na zapadu pojavio višak usljed veće proizvodnje OIE i pada konzuma, što je dovelo do pada cijene el.energije, pa su proizvođači na istoku potisnuli skuplje izvore i okrenuli se uvozu. Ovi problemi će se u budućnosti izoštravati sa trajnim gašenjem izvora na fosilna goriva i povećanim udjelom OIE, pa je neophodno da se mreža što više ojača, kako bi moglada odgovori pojačanim zahtjevima za tranzitom. Drugi značajan problem jeo bezbjeđenje dovoljnog obima sistemske rezerve u cilju postizanja adekvatne operativne sigurnosti i balansiranja sistema. Pomoćne usluge u CrnojGori se nabavljaju regulisano, na baz imetodologije koja nije adekvatna sadašnjem stanju na tržištu el.energije, pa je neophodno da se ažurira, kako bi se adekvatno zadovoljile trenutne potrebe za pomoćnim usluguma i omoigućilo adekvatno korišćenje raspoloživih resursa za podršku priključenju planiranih OIE. Metodologija bi trebalo da stimuliše investitore za izgradnju resursa koji omogućavaju bolju regulaciju sistema ( RHE, baterije…). U regionu se trenutno radi naimplementaciji mrežnih kodova u nacionalna zakonodavstva, tako da će procedure, koje su obavezne u cijeloj Evropi, biti na snazi i u jugoistočnoj Evropi.
Šta očekujete od projektamodernizacije i rekonstrukcijevisokonaponske opreme koji je u toku, a koji realizujete uzpodršku EU?
Modernizacija i rekonstrukcija 15trafostanica je dio šireg projektapod nazivom “Transbalkanski elektro-energetski koridor (I) – Dionica u Cr-noj Gori”, koji se realizuje uz podršku Evropske unije koja je obezbijedila 25 miliona eura nepovratnih sredstava koje će obezbijediti Njemačka razvojna banka (KfW), za radove i opremu.Uspješnom realizacijom radova u 15 trafostanica širom Crne Gore, koji su bili veoma zahtjevni, kako sa stručnogi tehničkog, tako i sa organizacionog aspekta, osigurali smo, prije svega, podizanje kapaciteta prenosnog sistema, a samim tim i sigurnost i kvalitet napajanja za sve naše građane i privredu. Završetak radova stvorioje uslove za dalji razvoj energetskog sektora Crne Gore, kao i uključivanje države u regionalno tržište električne energije i efikasnije proceseza priključenje obnovljivih izvoraenergije. Obezbjeđivanje adekvatne infrastrukture, kako na sjeveru, tako i u primorskom dijelu, bio je, takođe, jedanod strateških prioriteta Crne Gore, s obzirom na njen doprinos uspješnom razvoju turizma i ekonomije i njihov pozitivan uticaj na životni standard građana.Vjerujem da investicije koje smo završili, kao i one koje su u toku, imaju snažan uticaj na privrednu aktivnostu našoj zemlji i da značajno doprinose povećanju zaposlenosti i rastu BDP-a, kao i da pozicioniraju kompaniju, a i državu Crnu Goru, na mjesto jednog od centralnih aktera elektroenergetskih dešavanja u jugoistočnoj Evropi. Nastavljamo sa ulaganjima u prenosnu mrežu, što jasno potvrđuje ipodatak da ćemo u narednih pet godina investirati 195 miliona eura, ostajući doslijedni svom strateškom opredijeljenju da poslovanje širimona odgovoran, profitabilan i održiv način.
Izvor: EPCG
