Veliki broj sunčanih dana u Crnoj Gori ogroman je potencijal za ugradnju solarnih panela kojima smanjujemo troškove električne ili toplotne energije i pozitivno utičemo na životnu sredinu. Iako je ta tema zahvaljujući projektu Solari sve aktuelnija i kod nas, hrvatske komšije su korak ispred. Njihov najsvjetliji primjer su Križevački sunčani krovovi, kao prvi projekat grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije prema modelu mikro kredita. Predvodnici zelenih projekata u susjednoj zemlji ističu da bez političke volje nema ni zelene tranzicije.
U gradu Križevci koji broji 20-ak hiljada stanovnika, građani su postali ulagači, a cilj je bio da postave solarne panele na što više javnih zgrada i da do 2030. postanu prvi energetski nezavistan grad u Hrvatskoj.
Oni su pored svojih domova, finansirali i postavljanje elektrana na krovove Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci i Gradske biblioteke kroz davanje zajma na 10 godina tokom kojih im se vraća ulog s kamatom od četiri odsto. Najniži ulog bio je oko 130 eura, a najviši 1.000.
Bojan Mergon jedan je od zadovoljnih ulagača. Maksimalan iznos subvencije pokrio mu je gotovo polovinu investicije u solarnu elektranu.
“Obračunali smo, 4 kw je postavljeno i ono što svi razumiju, sa 5.000 kuna (665,7 eura) godišnje, otišli smo na 50 (66,57 eura). U ovom slučaju fantastično je to što možeš izračunati u kojem roku ti se novac vrati. Sa subvencijama koje smo imali, meni će trebati manje od pet godina. Daj Bože da poskupi struja, biće i prije”, kaže kroz osmjeh Mergon novinarima iz Crne Gore, koji su posjetili Hrvatsku na poziv Evropske kuće, prenosi RTCG.
Naglašava da je cilj da bude nezavistan od onih koji vam uzimaju najviše novca.
“Više ne čekamo jeftinu tarifu da uključimo mašine, sad i preko dana peremo, peglamo. Ideja je da potpuno izbacimo drva iz dvorišta i kupimo električni automobil”, dodao je on.
Sanela Mikulić Šantić iz KLIK energetske zadruge kaže da je model bio uspješan jer su građani bili željni ulaganja.
“Zato što je i kamata veća nego u banci. Mogu zaraditi više nego da su stavili novac u banku i zato što mogu sudjelovati u nečemu što je novo i što je zapravo ekološki”, kazala je ona i dodala da građani imaju subvencije od države i grada.
Član Zelene energetske zadruge (ZEZ) iz Zagreba Goran Čačić kaže da nam je razvojem tehnologije omogućeno da vratimo proizvodnju energije u svoje ruke.
“Solarna energija je najjednostavniji način proizvodnje energije. Problem je, kad nema sunca, nema energije. Baterije su još preskupe u odnosu na subvencionirane cijene električne energije. To se polako mijenja i mi zagovaramo da u budućnosti moramo biti sudionici u proizvodnji električne energije”, kazao je on.
Ističe da je važno da kapital ostaje vlasnicima postrojenja, odnosno građanima, te da na taj način oni imaju slobodu.
“Kada imate svoju energiju, imate i slobodu da kažete šta mislite i da se isključite sa mreže”, kazao je on.
U prvih osam mjeseci 2023. godine udio obnovljivih izvora u raspoloživoj električnoj energiji u Hrvatskoj je bio 59,3 odsto. Predviđa se da će do kraja godine obnovljiva energija ostvariti udio veći od 70 odsto godišnje proizvodnje električne energije, što bi Hrvatsku svrstalo u top pet zemalja EU.
Rukovodilac energetske agencije REGEA iz Zagreba Julije Domac kaže da su najviše podbacili kada je riječ o solarnoj energiji.
“Vučemo se i šlepamo na račun hidroelektrana koje su radili naši djedovi i po tom nekakvom udjelu obnovljivih izvora energije mi smo u top 10 u Evropi. Međutim to mi nije neka utjeha kada vidim koliko smo malo napredovali u posljednjih 20 godina”, kazao je Domac crnogorskim novinarima I predstavnicima Evropske kuće u CG.
Smatra da subvenbcije na računima za struju ne idu na ruku obnovljivim izvorima. Po njegovom mišljenju, treba subvencionisati samo one koji su socijalno ugroženi, a kod ostalih buditi ekološku svijest. Problem, kao i kod nas u mnogim oblastima predstavlja i zakonski okvir.
“Usvoje se zakoni, pa se godinama čekaju podzakonski akti, a to je povezano sa zapošljavanjem politički podobnih,a ne sposobnih”, kazao je on.
Ana Pavičić Kaselj iz Grada Zagreba kazala je da je plan da se solarnim panelima prekriju svi krovovi javnih ustanova, među kojima je i 26 vrtića koji će se graditi u narednom periodu. Smatra da se moglo uraditi mnogo više da je prethodna vlast više radila na zelenoj tranziciji.
“Naravno da bez političke volje nema zelene tranzicije. U energetsku obnovu će ići zgrade zdravstvenih ustanova, škola, vrtića u naredne tri godine. Cjelokupna obnova je kod nas jedan od najvećig prioriteta Grada Zagreba”, kazala je ona..
Objasnila je da će se sprovoditi nekoliko modela kada su u pitanju stambene zgrade.
“Ići ćemo kroz energetske zadruge, da i građani dobiju nešto od tog solara nazad. To je veliki potencijal i to su milioni eura koji će se ulagati svake godine. Bez subvencija, koje će kad-tad prestati i sa visokim cijenama energenata to bi se višestruko isplatilo”, kazala je Pavičić Kaselj.
U posljednjih godinu, proizvodni kapacitet solarnih elektrana u Hrvatskoj je eksponencijalno narastao i do kraja godine bi mogao iznositi 500 mw.
Na distributivnu mrežu HEP-a do kraja septembra bilo je priključeno 8.779 solarnih elektrana u domaćinstvima i 4.097 u preduzetništvu.
Solarni paneli imaju rok trajanja od 25 godina kada ih treba zamijeniti. Reciklaža tih panela je nešto što se mora unaprijediti u narednom periodu, smatraju stručnjaci.
