Centralne banke se i dalje bore sa visokom inflacijom, koja je prošle godine dostigla nivo neviđen od ranih 1980-ih. Glavni razlog povećanja troškova života su visoke cijene energenata – struje, gasa, nafte.
Prošle godine su svi dostigli rekordne vrijednosti. Nafta je bila najskuplja tokom marta, neposredno nakon početka rata u Ukrajini (krajem februara). Struja i gas dostigli su vrhunac u avgustu nakon što je Rusija zatvorila ventile na gasovodu Severni tok i Evropa se suočila sa nestašicom uoči zime.
Ali zima je na sjevernoj hemisferi bila topla, srećom, pa je cenovni šok prošao, ali otvorile su se nove rane. Posle višegodišnje pauze, Evropa, posebno Njemačka, bila je prinuđena da ponovo pokrene elektrane na ugalj za proizvodnju električne energije, što je povećalo emisiju ugljen-dioksida u vazduh. To će biti problem i ove zime. Klimatski ciljevi nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. postaju sve udaljeniji.
Njemačko-francuski spor oko energetske budućnosti Evrope doliva ulje na vatru. Njemačka je odbacila najnoviji predlog za reviziju tržišta električne energije u Evropskoj uniji zbog straha da bi Francuska mogla da ga iskoristi za nepravednu korist svojoj nuklearnoj industriji. Francuska je u velikoj mjeri zavisna od stare nuklearne flote zbog svoje snage, dok je Njemačka u potpunosti ukinula nuklearnu energiju.
Černobilj i Fukušima su i dalje razlog za strah
Bez obzira na to da li je spor između dvije najveće evropske ekonomije riješen, problemi ostaju. Prvi – kako zadovoljiti rastuće potrebe za električnom energijom, a drugi kako doći do te struje bez povećanja emisije štetnih gasova u vazduh.
Posle oko dvije decenije stagnacije, potrebe za električnom energijom su sve veće. Razlog za to je povećana upotreba električnih automobila, data centara, klima uređaja zbog klimatskih promjena.
Da li se rastuća potražnja može zadovoljiti solarnim panelima i vjetroturbinama, ili bi trebalo ulagati u nuklearna postrojenja?
Profesor Risto Ciconkov sa Mašinskog fakulteta u Skoplju kaže za Bloomberg Adriju da upravo neslaganje Francuske i Njemačke pokazuje koliko je teško odgovoriti na ovo pitanje.
“Po ovom pitanju postoje podijeljena mišljenja. Neke zemlje i danas ulažu u nuklearne elektrane jer su klimatski prihvatljive. Ali neke zemlje, na primjer Njemačka, ne samo da ne grade nove nuklearne elektrane, već postepeno zatvaraju postojeće jer smatraju da postoje veliki rizici. S jedne strane, nuklearna energija je čista u smislu klimatskih promjena, nema emisije gasova staklene bašte. Takođe, ekološki je čista, nema lokalnog zagađenja vazduha kao iz termoelektrana na ugalj. Ali ako dođe do curenja radioaktivnih materija, onda je to opasno zagađenje po ljudsko zdravlje. Drugi problem je nuklearni otpad, koji treba da se skladišti u posebnim uslovima, duboko pod zemljom i aktivan je nekoliko stotina godina”, kaže Ciconkov, objašnjavajući zašto postoje toliko suprotstavljeni stavovi o nuklearnim elektranama.
Nova zora za nuklearnu energiju u svijetu
Međutim, tamo gdje nema rizika i gde se nuklearnim elektranama dobro upravlja i održava, one su dobar primjer proizvodnje električne energije. Prvo, daju mnogo veće količine, neuporedivo više od vjetra i sunca, koji su najpopularniji obnovljivi izvori energije.
Posljednjih decenija raste upotreba nuklearnih elektrana. Prema podacima Međunarodne organizacije za atomsku energiju, prošle godine su proizveli oko 10 odsto ukupne količine električne i toplotne energije u 32 zemlje.
Kako bi ispunile klimatske ciljeve u narednom periodu, nekoliko zemalja preduzima mjere za produženje veka nuklearnih elektrana.
- Belgija je nedavno odlučila da produži rad svoja dva postojeća reaktora od 2025. do 2035. godine, koji će zadovoljiti oko 15 odsto potražnje za električnom energijom.
- Finska je ove godine završila Olkiluoto 3, koji je prvi novi nuklearni reaktor u zapadnoj Evropi u posljednjih 15 godina.
- Francuska je prošle godine pristala da izgradi šest novih velikih nuklearnih reaktora, koji će zadovoljiti oko 10 odsto potražnje za električnom energijom, a postoji opcija da se izgradi još osam. Prvi reaktor biće pušten u rad 2035. godine.
- Poljska je prošlog novembra zvanično odobrila prvu nuklearnu elektranu u zemlji koja koristi vodene reaktore, a mali reaktori dobijaju na snazi, posebno u privatnom sektoru.
- Velika Britanija je prošle godine usvojila strategiju energetske bezbjednosti koja predviđa osam novih velikih reaktora, kao i malih reaktora, da do 2050. postignu kapacitet od 24 GW, što bi značilo oko 25 odsto potrebne električne energije.
- SAD Zakonom o smanjenju inflacije od prošle godine dozvoljavaju poreske olakšice za proizvodnju nuklearne energije sa nultom emisijom, unapređenjem rada postojećih i izgradnjom novih reaktora.
- Kanada je uvela podsticaje od 30 odsto za tehnologije čiste energije eksplicitno uključujući male modularne reaktore, a Kanadska infrastrukturna banka će obezbijediti kredite do 2028. za izgradnju ovih malih reaktora na postojećim nuklearnim lokacijama.
- Kina nastavlja da prednjači u povećanju nuklearnih kapaciteta, sa dva velika reaktora završena 2022. i još četiri u izgradnji u međuvremenu.
- Koreja ima cilj da do 2030. godine proizvodi više od 30 odsto svoje električne energije iz nuklearne energije, a trenutno proizvodi 28 odsto.
- Japan je ove godine usvojio zakon kao dio svoje inicijative “Zelena transformacija” koji omogućava energetskim kompanijama da duže upravljaju nuklearnim sredstvima, u nekim slučajevima i preko 60 godina. Nova politika treba da maksimalno iskoristi postojeće i da predvidi razvoj novih nuklearnih elektrana.
Povećana upotreba električne energije iz nuklearnih elektrana u proteklim decenijama doprinijela je drastičnom smanjenju emisije ugljen-dioksida u vazduh.
U našem regionu postoje nuklearne elektrane u Bugarskoj (Kozloduj, gdje od šest rade još dva reaktora, a četiri su zatvorena 2003. i 2007. godine na zahtjev Evropske unije jer nisu ispunjavala evropske standarde) i u Sloveniji (Krško, gdje je početkom ovog mjeseca iz predostrožnosti obustavljen rad zbog curenja zaštitne komore unutar postrojenja).
Izvor: rs.bloombergadria.com
