Dok svijet nastoji da se uhvati u koštac sa klimatskim promenama, zemlje širom svijeta čine značajne korake u prelasku na eksploataciju obnovljivih izvora energije. Ali, ipak se očekuje da će fosilna goriva ostati dominantna u narednim decenijama. Uoči klimatske konferencije COP28 u Dubaiju, nameću se pet važnih pitanja. Ona se odnose na ukupno stanje proizvodnje, korišćenja i ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i to koje zemlje prednjače.
Zemlje širom svijeta će ove godine uložiti 1,73 biliona dolara u projekte vezane za eksploataciju obnovljivih izvora energije od ukupnih energetskih investicija čija je vrijednost 2.8 biliona dolara, navodi Međunarodna agencija za energetiku. Za svaki dolar potrošen na fosilna goriva, 1,7 dolara će sada otići na obnovljive izvore. Pre pet godina ovaj odnos je bio 1:1.
Širom svijeta, ove godine će biti dodato 107 GW novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što je najveće povećanje ikada. Ovaj rast novih kapaciteta obnovljivih izvora energije prate rastuća podrška politike koju sprovode države, zabrinutost oko energetske bezbjednosti i poboljšanua konkurentnost čiste energije.
Uoči klimatske konferencije COP28 u Dubaiju, nameću se pet važnih pitanja. Ona se odnose na ukupno stanje proizvodnje, korišćenja i ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i to koje zemlje prednjače.
Kako se zemlje porede?
Procenat primarne energije iz obnovljivih izvora, 1965-2022
Obnovljivi izvori energije uključuju hidroenergiju, solarnu energiju, vjetar, geotermalnu energiju, bioenergiju, talase i plimu. Oni ne uključuju tradicionalna biogoriva, koja mogu biti ključni izvor energije, posebno u okruženju sa nižim prihodima.
Prema podacima Instituta za energetiku i statistiku, Brazil je konstantno bio na vrhu svjetske tabele u upotrebi primarne energije iz obnovljivih izvora.
Kao što gornji grafikon pokazuje, to je jedna od samo desetak zemalja u kojima su obnovljivi izvori energije činili najmanje 30 odsto potrošnje primarne električne energije 2021. Među ostalima su bili njeni susjedi Kolumbija i Ekvador, kao i nacije u Skandinaviji i centralnoj Evropi.
Kada se posmatra po regionima, Azijsko-pacifički region je najveći potrošač i nafte i uglja, iako ima i najveći udeo hidroelektrične i obnovljive energije. Na Bliskom istoku, prirodni gas je napredovao ispred nafte kao primarnog izvora goriva, ali region ima dug put da pređe u većini drugih aspekata.
Koje zemlje su instalirale najviše kapaciteta obnovljive energije?
Top 10 zemalja koje prednjače u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije u 2021.
Kina proizvodi daleko više električne energije koristeći obnovljive izvore energije, ali je ujedno i najveća zemlja u svijetu koja emituje CO2
Prema IRENA-i, međunarodnoj agenciji za obnoljive izvore energije, zemlje koje su imale najviše instaliranih novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u 2021. bile su Kina, SAD i Brazil. Kina značajno nadmašuje ostatak svijeta sa kapacitetom od oko 2.444,5 GWh, sa SAD na drugom mjestu sa 886,9 GWh i Brazilom sa 507,6 GWh. Indija je sa 313 GWh na petom mjestu posle Kanade (433 GWh).
Termin se odnosi na maksimalni neto proizvodni kapacitet elektrana i drugih instalacija koje koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije
Koje zemlje emituju najviše ugljen-dioksida?
10 najvećih emitera CO2 u 2021. i njihova obećanja
Dve najveće svetske ekonomije čine oko 45 odsto globalnih emisija. Prema IEA, Kina sa 30,9 odsto čini oko trećinu svih globalnih emisija ugljen-dioksida. SAD emituju 13,5 odsto.
Nijedan od pet najvećih emitera – ostali uključuju EU (7,5 odsto), Indiju (7,3 odsto) i Rusiju (4,7 odsto) – nije obećao da će postići neto nultu emisiju do 2050. godine.
Oko 96 zemalja je dalo neto nulta obećanja, a samo šest Butan, Surinam, Sao Tome i Principe, Gvajana, Gabon i Vanuatu postiglo je neto nulu. Svi oni čine manje od 0,1 odsto globalnih emisija.
Koliko zemlje troše na nove projekte vezane za obnovljivu energiju?
Zemlje svijeta izdvojile su približno 1,34 biliona dolara za podršku investicijama u čistu energiju od 2020. godine, prema najnovijem IEA vladinom programu za praćenje potrošnje energije. Dodatnih 900 milijardi dolara izdvojeno je za kratkoročne mere pristupačnosti energije.
SAD su najveći potrošač sa 559,5 milijardi dolara. Zemlja ima za cilj da uspostavi dominaciju u novoj ekonomiji čiste energije, podstaknutom Zakonom o smanjenju inflacije predsjednika Džoa Bajdena. Slijedi Njemačka sa 339 milijardi dolara, trošeći najviše na pristupačnost energije. Nekoliko manjih zemalja nalazi se među prvih 20, uključujući Irsku (33,6 milijardi dolara) i Češku (27,9 milijardi dolara).
Gdje smo danas i kakvi su izgledi?
Potrošnja primarne energije po gorivu u 2022. po regionima
Ugalj i nafta se i dalje intenzivno koriste širom azijsko-pacifičkog regiona, dok je prirodni gas nadmašio naftu 2022.
Nafta, gas i ugalj se najviše koriste kao energenti širom svijeta i ostaće dominantni do 2035. godine, prema Oktobarskom izvještaju IEA o svjetskoj potrošnji energenata.
Rast obnovljivih izvora energije znači da bi ukupan udio fosilnih goriva mogao da dostigne vrhunac prije 2030. godine, sa 80% na 73% ukupnog energetskog miksa, prenosi portal energijabalkana.net.
Ipak, kako stvari stoje, kontinuirana velika potražnja za fosilnim gorivima drži cilj Pariskog sporazuma van domašaja. Prilikom potpisivanja Pariskog sporazuma, zemlje širom svijeta su se obavezale da će zadržati prosječne globalne temperature ispod 1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo.
Prepostavke su da čak i u 2050. godini kombinovana potražnja za tri glavna fosilna goriva će verovatno ostati 1,5 puta veća nego za obnovljivim izvorima.
Izvor: The National News