Energetska ravnoteža veoma je labilna i sve države moraju da rade, prvenstveno na energetskoj nezavisnosti, dok će, očito, energetska tranzicija, ipak, morati malo da sačeka, ocijenio je izvršni rukovodilac Direkcije za trgovinu energijom Elektroprivrede (EPCG), Darko Krivokapić.
On je za list Elektroprivrede kazao da najnoviji sukob na Bliskom istoku, koji je doveo do skoka cijene struje, kao i trajuća kriza, pokazuju da se mora raditi na energetskoj nezavisnosti, prije nego na tranziciji.
“Sva tržišta su povezana i bilo koji geopolitički događaj ima veliki uticaj na njih. Trenutna situacija u Izraelu je podigla cijenu električne energije za narednu godinu 20 odsto”, naveo je Krivokapić.
Energetska kriza, kako je rekao, još traje, a duža i malo ekstremnija zima u Evropi, usloviće deficit energenata, a samim tim i enormni rast cijena.
Na pitanje o prognozama cijena, Krivokapić je odgovorio da je izazovno prognozirati samo kretanje cijena električne energije, kao i kreirati strategiju poslovanja, kako za kraj ove tako i za poslovnu narednu godinu.
“Pregled za prošlu godinu pokazuje, da na nivou svijeta, 85 odsto električne energije je iz neobnovljivih izvora, da je u padu samo proizvodnja iz nuklearnih elektrana i nafte. Obnovljivi izvori su u porastu, solar pokriva pet odsto, vjetar sedam odsto, ali to je svega 15 odsto potreba i potrebna su ogromna sredstva i resursi, kako bi se zamijenila električna energija iz uglja. Već sam istakao, kretanja na globalnom nivou su turbulentna, nepredvidljiva, uslovljavaju drastične promjene, koje se odražavaju na veletržišta električne energije, pa samim tim i na naše”, saopštio je Krivokapić.
On smatra da je rješenje u tome da svaka država uradi sve što može, kako bi postigla energetsku nezavisnost, kada bi ti udari bili neuporedivo lakši od postojećih.
Krivokapić je rekao da od početka godine imamo trend pada cijena na veletržištu Evrope, pa su cijene od rekordnih iz prošle godine, došle na prihvatljivu normalu.
“Primjera radi, prosječna ostvarena cijena na HUPX berzi za BAND profil, je 110,99 EUR po megavat satu (MWh). Prisjetićemo se da se tokom decembra prošle godine, ova godina trgovala po cijeni od oko 300 €/MWh. Razlog pada cijena možemo tražiti u više faktora: blaga zima 22/23, manja potrošnja električne energije, manja potrošnja energenata, prvenstveno gasa. Evropa je, u prvom i drugom kvartalu godine, konsolidovala snabdijevanje gasom, došlo je do ekspanzije u izgradnji novih megavata iz OIE, ali su ponovo pokrenute i neke davno zaboravljene elektrane na bazi uglja, nafte i nuklearne energije”, podsjetio je Krivokapić.
S druge strane, kako je objasnio, ostvarene hidrološke prilike su bile veće od plana, pa je samim tim, na Balkanu bilo puno raspoložive energije iz hidroelektrana, koje je uporedo pratila i proizvodnja iz vjetroelektrana. Veća ponuda, prema njegovim riječima, direktno za posljedicu ima i pad cijena na veletržištu.
Krivokapić je saopštio da je ostvarena proizvodnja EPCG elektrana za devet mjeseci 2,51 hiljadu GWh, što je 13 odsto više od plana, dok je za isti period potrošnja na nivou 2,03 hiljade GWh ili 2,5 odsto više nego što je planirano. Već postaje uobičajno da najveća potrošnja tokom godine bude ostvarena tokom ljetnjih mjeseci – jul i avgust.
Tako je, kako je kazao, HE Perućica proizvela 705,6 GWh električne energije, što je 13 odsto više od plana. Tokom devet mjeseci, HE Piva je ostvarila proizvodnju 722,6 GWh, što je 37 odsto više od plana, dok je TE Pljevlja proizvela 1,08 hiljada GWh, što je sedam odsto više od plana iz Bilansa EPCG.
Kako su cijene na veletržištima električne energije nastavile pad iz prošle godine sve do sredine maja, kada je došlo do stagnacije, tokom ljeta i uslijed povećanja potražnje, cijena električne energije se „zaustavila“ na prihvatljivoj prosječnoj cijeni od 100 €/MWh.
“Visoke cijene iz prvog kvartala su nam omogućile da naše viškove iz proizvodnje, valorizujemo kroz prodaju to jest izvoz. Iako je tokom aprila proizvodnja bila nešto ispod plana, hidrološke prilike tokom maja i juna su nam omogućile da „bezbolno“ prođemo period, kada je TE Pljevlja u remontu, kao i da pripremimo akumulacije i spremno dočekamo ljeto”, naveo je Krivokapić.
Ostvareni izvoz električne energije za posmatrani period je, tako, iznosio 931 GWh, vrijednosti 138,8 miliona EUR, dok je istovremeno uvezeno 389 GWh električne energije, vrijednosti 58,5 miliona EUR.
“Pred nama je četvrti kvartal, u kojem prvenstveno očekujemo veću hidro-proizvodnju, a samim tim i popravljanje finansijskog salda za tekuću godinu. Ako proizvodnja bude i na nivou prosjeka, ova godina će biti zapamćena kao rekordna poslovna za našu kompaniju”, zaključio je Krivokapić.
