Glavne evropske energetske kompanije odlučile su se kladiti na naftu i gas ove godine, fokusirajući se na kratkoročni profit uz istovremeno usporavanje, a u nekim slučajevima i zaustavljanje investicija koje bi trebale doprinositi ispunjenju klimatskih ciljeva.
Vrlo je vjerovatno da će se sličan scenarij ponoviti i 2025. godine, procjenjuje Reuters.
Ovakvo pozicioniranje velikih energetskih kompanija uslijedilo je nakon što su vlade širom svijeta usporile implementaciju politika usmjerenih na čistu energiju, jer su energetski troškovi porasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Evropske kompanije koje su ranije bile posvećene snažnim ulaganjima u zelenu tranziciju suočavaju se s time da vrijednost njihovih akcija zaostaje za američkim konkurentima, poput Exxona i Chevrona, koji su zadržali fokus na nafti i gasu.
U takvom ambijentu, kompanije poput BP-a i Shell-a ove godine su značajno usporile planove za ulaganja milijardi u energiju vjetra i sunca, preusmjerivši sredstva na naftne i gasne projekte s višim prinosima.
Shell, koji je ranije najavljivao ambiciju da postane najveći proizvođač električne energije na svijetu, uglavnom je obustavio investicije u priobalne vjetroelektrane i povukao se s tržišta električne energije u Evropi i Kini, istovremeno smanjujući ciljeve za redukciju emisija ugljen-dioksida.
BP je odlučio podijeliti rizik vezan za priobalne vjetroelektrane s japanskom energetskom kompanijom JERA.
Norveška državna energetska kompanija Equinor takođe je usporila investicije u obnovljive izvore energije.
„Geopolitički poremećaji, poput invazije na Ukrajinu, oslabili su motivaciju lidera kompanija da prioritet stave na tranziciju ka niskougljeničnoj ekonomiji, s obzirom na visoke cijene nafte i očekivanja investitora“, smatra Rohan Bowater, analitičar konsultantske firme Accela Research, specijalizovane za oblast klime i održivosti. Dodao je da su BP, Shell i Equinor ove godine smanjili ulaganja u niskougljenične projekte za osam procenata.
Ipak, Shell poručuje da ostaje posvećen cilju postizanja neto nulte emisije ugljen-dioksida u poslovanju do 2050. godine. Equinor ističe da su ulaganja u priobalne vjetroelektrane posljednjih godina bila pogođena inflacijom, rastom troškova i problemima u lancima snabdijevanja, te najavljuje selektivniji i disciplinovaniji pristup izboru projekata.
BP nije odgovorio na upit Reuters-a.
Sljedeća godina će biti izazovna za energetski sektor i klimatske strategije, s obzirom na to da se u Bijelu kuću vraća klimatski skeptik Donald Trump, dok bi Kina, u pokušaju da podstakne svoj usporeni ekonomski rast, mogla dodatno povećati potražnju za naftom.
Evropa je i dalje izložena neizvjesnostima vezanim za rat u Ukrajini, dok su vodeće ekonomije, poput Njemačke i Francuske, u političkim previranjima.
Međutim, postoje i određeni rizici povratka jačeg oslanjanja na naftu i gas. Naime, moguće je da je kineska potražnja, koja je u protekla dva desetljeća pokretala rast cijena nafte, dostigla svoj maksimum. Istovremeno, OPEC i njegovi saveznici odgađaju povećanje proizvodnje, dok neke druge zemlje, poput SAD-a, povećavaju svoju proizvodnju nafte.
Analitičari stoga očekuju da će naftne kompanije u 2025. godini biti pod većim finansijskim pritiskom. Neto dug pet najvećih zapadnih naftnih kompanija porašće na 148 milijardi dolara ove godine, u odnosu na 92 milijarde iz 2022. godine, procjenjuje London Stock Exchange Group.
