Solarna energija u Evropskoj uniji dostigla je rekordnih 65,5 GW novih kapaciteta u 2024. godini, ali je stopa rasta usporila na 4,4 posto u poređenju s prethodnom godinom. U ranijim periodima rast je iznosio između 41 i 53 posto godišnje, što ukazuje na usporavanje trenda.
Novi izvještaj SolarPowerEurope prikazuje predviđanja razvoja tržišta solarne energije do 2028. godine, ističući izazove i prilike. Iako je intenzivniji razvoj završen, očekuje se umjereniji godišnji rast od tri do sedam posto.
Izazovi i promjene na tržištu
U Evropskoj uniji, do sada su solarne instalacije na krovovima stambenih objekata bile takozvana pokretačka snaga, međutim, u narednim godinama će se njihov ukupni udio smanjivati. Više je razloga za ovakva predviđanja, a među glavnim izdvajaju se stabilizacija maloprodajne cijene električne energije, zatim to da je veliki dio građana koji su bili zainteresirani za solarnu energiju već instalirao solarne panele na krovu svog doma, kao i ukidanje programa koji su pomagali građanima u ovom procesu.
Kada je riječ o velikim projektima, razlozi za usporenje rasta jesu nefleksibilnost energetskog sistema Evrope, zatim zagušenje u mreži, koje postaje sve ozbiljniji problem i dovodiće do negativnih cijena električne energije i viših stopa ograničenja isporuke, a tu je i nedovoljan razvoj skladištenja energije u baterijama. Kao usko grlo navodi se i spor i složen proces izdavanja dozvola i pristup zemljištu i drugi izazovi.
Scenariji razvoja tržišta
Zbog svega navedenog, SolarPowerEurope dodatno snižava predviđanje rasta, u odnosu na ono od prije šest mjeseci. U 2025. godini, očekuje se da će biti dodato 70 GW novog kapaciteta, što je stopa rasta od sedam posto. Ipak, ovaj rast će u najvećem dijelu dolaziti iz velikih projekata koji su pokrenuti tokom 2023. i 2024. godine, kada su se koristile izuzetno niske cijene modula. Izvještaj predviđa da će u 2026. godini doći do dodatnog opadanja stope rasta, kada se očekuje svega tri posto, na šta utiče rastuće ograničenje u mreži kao i tržišna neizvjesnost. Ponovni porast očekuje se u 2027. godini, koji će iznositi šest posto i u 2028. godini sa sedam posto. Ovo su predviđanja prema srednjem scenariju.
Pesimistički scenarij predviđa da će u 2025. godini doći do pada za 17 posto, a da će do 2028. biti zabilježen pad od 22 posto u odnosu na nivo iz 2024. godine. S druge strane, optimistički scenarij ostaje relativno dobar, ali uz sporiju putanju rasta nego ranije.
Lideri rasta na tržištu
Više od 60 posto očekivanog novog kapaciteta, prema izvještaju, dolaziće iz samo pet zemalja i to iz onih koje u ovom trenutku predstavljaju najveća tržišta. Preciznije, tokom naredne četiri godine, predviđa se da će Njemačka predvoditi sa 73,1 GW novog kapaciteta, zatim Španija sa 36,8 GW, Italija sa 29,1 GW, Francuska sa 28,1 GW i Poljska sa 17,5 GW. Prema srednjem scenariju, prva tri tržišta (Njemačka, Španija, Italija) dodaće 139 GW između 2025. i 2028. godine, što predstavlja 46 posto novog solarnog kapaciteta u Evropskoj uniji. Uključujući Francusku i Poljsku, udio prvih pet tržišta povećava se na 61 posto.
Bez obzira na izazove, solarno tržište u EU pokazuje potencijal za dalji rast, ali će taj rast zavisiti od rješavanja problema s mrežom, skladištenjem energije i administrativnim barijerama, odnosno oslobađanja punog potencijala tržišta, prenosi energetskiportal.rs.