Evropska unija postavila je za cilj da udio energije vjetra u ukupnoj potrošnji električne energije do 2030. godine bude 34 posto, a do 2050. godine više od 50 posto. Ukupan udio energije vjetra bio je 19 posto u 2024. godini. Organizacija WindEurope je na osnovu analize iznijela procjenu da je ovakav trend razvoja energije vjetra nedovoljno brz za ostvarenje postavljenih ciljeva.
Naime, tokom prošle godine, Evropska unija izgradila je 13 GW novih kapaciteta, od čega je 11,4 GW na kopnu i 1,4 GW na moru. Ovo je daleko ispod potrebnih 30 GW godišnje za ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu. Posmatrajući Europu u cjelini, ukupno je dodano 15 GW novih kapaciteta energije vjetra.
Tri glavna razloga usporavaju razvoj. Prvi problem je izdavanje dozvola. Većina vlada ne primjenjuje nova pravila Evropske unije koja bi ovaj proces ubrzala i olakšala. Nova pravila stupila su na snagu i postala obavezujuća, ali i dalje nisu uvedena u nacionalna zakonodavstva mnogih zemalja. Štaviše, situacija u vezi s izdavanjem dozvola pogoršala se u 2024. godini. Među pravilima su obavezujući rokovi i princip od javnog interesa, a zemlje koje su ih primijenile pokazale su njihovu efikasnost. Princip javnog interesa podrazumijeva projekte koji se smatraju prioritetnim zato što donose opštu korist društvu, poput zaštite životne sredine ili energetske sigurnosti, zbog čega se ubrzava procedura izdavanja dozvola. Primjera radi, Njemačka je odobrila gotovo 15 GW novih vjetroparkova na kopnu, što je najviše do sada i sedam puta više u odnosu na prije pet godina.
Čak i ako bi se ubrzalo izdavanje dozvola, ostaje drugi problem – nedostatak mrežne infrastrukture. Trenutno više od 500 GW potencijalnih kapaciteta energije vjetra čeka na procjenu zahtjeva za priključenje na mrežu. Razvoj mreže za nove kapacitete nedovoljno je brz, piše energetskiportal.rs.
Takođe, stopa elektrifikacije stagnira, odnosno prelazak na električnu energiju u oblastima koje se oslanjaju na fosilna goriva. U Evropskoj uniji električna energija čini svega 23 posto ukupne potrošene energije, a do 2050. godine potrebno je da poraste na 61 posto.
Interesovanje za razvoj energije vjetra ne nedostaje. Europa je na državnim aukcijama dodijelila više novih kapaciteta nego ikada do sada – čak 37 GW, od čega je 29 GW u Evropskoj uniji. Sve veću zainteresovanost pokazuju i korporativni potrošači, koji osvješćuju ekonomski značaj korištenja energije vjetra. Ipak, za ostvarenje ciljeva postavljenih za 2030. i 2050. godinu potrebno je hitno rješavanje pomenuta tri problema.
