Pod uslovom da prosječan crnogorski građanin vozi automobil koji na 100 kilometara troši pet do sedam litara, te da je njegov prosječan rezervoar od 50 litara, ukoliko sipa dizel potrebno mu je 77,5 eura za pun rezervoar
Novo poskupljenje goriva, svrstalo je Crnu Goru u sam vrh u regionu po cijeni benzina, pa tako od danas litar benzina 95 i 98 koštaju 1,65, odnosno 1,69 eura, dok je nova cijena litra eurodizela 1,55, a lož ulja 1,53 eura. Kada je riječ o dizelu, skuplji je u Srbiji i Albaniji.
Kada se te cijene uporede sa ostatkom regiona, jasno je da su cijene kod nas uglavnom veće nego u regionu, izuzev Albanije, ali u toj državi obračun cijena se vrši na dnevnom nivou, pa često dolazi do znatnijih skokova, ali i padova cijena.
Prema zvaničnim podacima, litar benzina u Albaniji (po jučerašnjem obračunu) košta 1,93, a dizela 1,89 eura.
U leđa nam gleda i susjedna Bosna i Hercegovina (BiH) u kojoj BMB 95 i 98 koštaju, 1,41, odnosno 1,60 eura, dok je litar dizela 1,47 eura. Kada je riječ o cijenama u Srbiji, litar benzina košta 1,62 i 1,78 eura, dok je dizel 1,67 eura. Kada se pogledaju cijene u ostalim državama, u Hrvatskoj benzin košta 1,54 i 2,01 euro, dok je dizel 1,51 euro. U Sjevernoj Makedoniji gorivo je najjeftinije, pa benzin košta 1,42 i 1,46, dok je dizel 1,30 eura. Na Kosovu litar benzina košta 1,72, a dizela 1,77 eura.
Činjenica je da ovakav rast cijena goriva može doprinijeti novom talasu poskupljenja svih životnih namirnica, što će predstavljati značajan udarac na budžet svih građana. To takođe povlači za sobom i pitanje da li država planira da snizi akcize na gorivo, s obzirom da je ovo već deseto po redu poskupljenje goriva u toku ove godine. Naime, nedavno je ministar finansija Aleksandar Damjanović istakao da ljetnja sezona nije pravi trenutak za snižavanje akciza, ali da Vlada prati situaciju, te da će biti spremna da reaguje u slučaju većih poremećaja na tržištu.
U SJEVERNOJ MAKEDONIJI GORIVO JE NAJJEFTINIJE, PA BENZIN KOŠTA 1,42 I 1,46, DOK JE DIZEL 1,30 EURA. NA KOSOVU LITAR BENZINA KOŠTA 1,72, A DIZELA 1,77 EURA
Trenutna situacija sa cijenama goriva pokazuje da je prosječnom građaninu sve teže da napuni rezervoar, odnosno, računajući prihode, to predstavlja luksuz. Pod uslovom da prosječan crnogorski građanin vozi automobil koji na 100 kilometara troši pet do sedam litara, te da je njegov prosječan rezervoar od 50 litara, ukoliko sipa dizel, potrebno mu je 77,5 eura za pun rezervoar. Ukoliko mu je pogon automobila na benzin, u varijanti BMB 95, potrebno bi mu bilo 82,75 eura, a za BMB 98 – 84 eura. Ukoliko vozi nešto luksuznije, odnosno SUV ili automobil sa većim rezervoarom, za troškove goriva potrebno je izdvojiti i značajno više.
Iz Udruženja naftnih kompanija i nakon prethodnog poskupljenja, pozvali su Vladu da snizi akcize, ali i da promijeni uredbu o formiranju cijena koja je usvojena još davne 2001. godine. Naime, tada su istakli da je vrijeme za izmjene jer su se u međuvremenu promijenili uslovi poslovanja.
– Kada su visoke cijene naftnih derivata, svaka država zna da prihoduje više poreza na dodatu vrijednost, jer je veća osnovica za obračun PDV-a i onda automatski smanjuje akcize, odnosno, da umnožak između PDV-a i akciza bude neki fiksni prihod i time automatski ublažava uticaj koji dolazi sa globalnog i regionalnog tržišta na uticaj cijena na domaćem tržištu – poručili su tada iz UNKCG, prenosi Dan.
Umanjenje akciza na gorivo od maja prošle do februara ove godine, kako je ranije saopšteno iz Ministarstva finansija, bilo je osjetan atak na državni budžet, jer su analize pokazale da je država kroz ove ustupke građanima i privredi, ostala bez, okvirno, 50 miliona eura prihoda.
Cijena nafte drugu sedmicu zaredom u padu
Ipak, na svjetskim tržištima su cijene nafte blago pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer rast najvećih svjetskih ekonomija usporava, zbog čega slabi i potražnja. Na londonskom tržištu, cijena barela je prošle sedmice skliznula 0,4 odsto, na 84,48 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,8 odsto, na 79,83 dolara.
Pad cijena posljedica je novih podataka koji pokazuju da rast najvećih svjetskih ekonomija usporava, prenosi Biznis.ba.
Iako rast zapadnih ekonomija usporava, centralne banke će vjerovatno zbog visoke inflacije još nekoliko puta do kraja godine povećati kamatne stope. U odnosu na početak godine, cijena barela na londonskom tržištu u minusu je oko 1,7 odsto, a na američkom oko 0,5 odsto. Nagli rast cijena nafte počeo je s početkom rata u Ukrajini prošle godine.
